Mućke

Datum: 19.12.2007

Neuspjeh u sprječavanju i suzbijanju pranja novca


Korupcija je jedan od načina kako se stiče “prljavi” novac. Takav prljavi novac potrebno je oprati kako bi se otisci kriminala pobrisali a novac plasirao na tržište preko legalnih poslova. Hrvatska se već više godina bezuspješno bori protiv korupcije i pranja novca. Za borbu protiv korupcije izrađen je akcijski plan i provedene neke jalove akcije, poput; Maestra ili Gruntovćana. Karakteristika akcija je izuzimanje od krivnje visoko pozicioniranih političara, pravosudnih djelatnika i vojnih “časnika”. Poput jalovih akcija u borbi protiv korupcije provodi se, također, jalova akcija u sprječavanju pranja novca. Ovih dana završen je osamnaest mjesečni Cards projekt „Sprečavanje i suzbijanje pranja novca“.

Pranje novca, što je to?

Pranja novca prema Rječniku kaznenog prava je:

Pranje novca (engl. money laundering, njem. Geldwäsche) znači pretvaranje tzv. "prljavog" novca ili druge imovinske koristi pribavljenih kriminalnim ili drugim protuzakonitim radnjama (obuhvaćenih pojmom tzv. predikatnog kaznenog djela) u "čist" novac, naime onaj koji se može upotrijebiti i koristiti kao legalni prihod u bankovnim, trgovačkim, kupoprodajnim, investicijskim, poduzetničkim i drugim poslovima ili načinima ulaganja. Znači, ona imovinska korist, najčešće u konačnici novac, koji bi se prema postojećim zakonima trebao oduzeti kao rezultat kaznenog djela, koristi se kao i svaki drugi zakonitim načinom stečeni dohodak. Time se pokušava ne samo prikriti počinjeno kazneno djelo i njime postignuta imovinska korist nego se njegovom daljnjom uporabom stvara konkurencija s onima koji nekriminalnom djelatnošću ostvaruju prihode svojeg poslovanja. Više

Projekt „Sprečavanje i suzbijanje pranja novca“

Hrvatska je uz pomoć Austrije, kako piše DORH na svojim Internet stranicama, uspješno završila Cards projekt „Sprečavanje i suzbijanje pranja novca“.

Na svečanosti predstavljanja rezultata projekta o njegovoj su važnosti govorili ministrica pravosuđa Ana Lovrin, šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj Vincent Degert te Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić i direktor Agencije za europske integracije i gospodarski razvoj Peter Zeller.Rezultate projekta "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca" predstavili su zamjenik Glavnog državnog odvjetnika i hrvatski voditelj projekta Dubravko Palijaš te pročelnik austrijskog Ureda za sprječavanje pranja novca i austrijski voditelj projekta Josef Mahr. Prezentaciju rezultata projekta objavljujemo u priloženom dokumentu.

Glavni cilj tog projekta bio je poduprijeti proces institucionalnog jačanja u procesu suzbijanja pranja novca – izvora financiranja terorizma, organiziranog kriminala općenito i težih financijskih kaznenih djela. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izvijestio je da se u izravne posljedice projekta može ubrojiti znatno povećanje prošle i ove godine kaznenih prijava za pranje novca: podneseno ih je 46, zatim 35 istražnih zahtjeva i podignuto je 25 optužnica. Sud je donio 8 osuđujućih presuda sa zatvorskim kaznama u rasponu od 1 do 7 godina, privremeno je oduzeta imovinska korist od 127 milijuna kuna, sudovi su presudama oduzeli imovinsku korist u iznosu od 2 i pol milijuna kuna, dok su istražni suci obustavili financijske transakcije zbog sumnji na pranje novca i financiranje terorizma u iznosu od preko 41 milijun kuna, izvjestio je Bajić. Kao konkretan primjer dobre suradnje odnosno hrvatsko –austrijskog partnerstva u otkrivanju sumnjivih novčanih transakcija Bajić i šef Delegacije Europske komisije u našoj zemlji Vincent Degert izdvojili su slučaj Brodosplit.Objavio je Otvoreni radio

Dovršeni projekt i “uspjesi” koje je taj projekt rezultirao trebali bi osim pukog nabrajanja kruška i jabuka dati i konkretne odgovore. Za uspješnu suradnji Austrije i Hrvatske, kod suzbijanja pranja novca naveden je primjer Brodosplita. Možda su trebali navesti zbog čega je to uspjeh? Naime utvrđen je kriminal, utvrđena je šteta a osumnjičenih ili ne daj bože osuđenih nema. Postoji sumnja da su u kriminal umiješani Sanader, Žužul i ekipa iz HDZ-a.

Pored slučaja Brodosplit, Državno odvjetništvo je moralo dati odgovor i za porijeklo novca:

  • Luke Raića i Dukata,
  • Ivića Pašalića kao investitora naselja u blizini Zagreba i u Istri,
  • Vladimira Zagorca i njegove imovine procijenjene na 100 milijuna eura,
  • Ivan Čermak i njegov biznis u trgovini goriva,
  • Ivo Sanader kuća u Zagrebu, stanovi, satovi,
  • i drugi “sretnici” ratno poratne HDZ-ove lutrije.

    • Pravosuđe sa Anom Lovrin te Državno odvjetništvo i njegov prvi čovjek Mladen Bajić, ponovo su svoje neuspjehe i promašaje upakirali u celofan, ovog puta celofan je iz Austrije. Ponovo nam te neuspjehe plasiraju kao uspjehe. DORH se služi brojevima i statistikama koje su, vjerojatno, sami izmislili. To proglasili uspjehom. Ti brojevi i statistike u suprotnosti su sa stvarnim stanjem u državi. U suprotnosti su sa Brodosplitom, Dukatom, HFP, KIM-om i sl. Ovakve sramotne akcije hrvatske “pravne države”, nažalost nisu uočene od strane političkih aktera koji su zaduženi za kontrolu pravne države. Naši politički akteri, pozicija i opozicija, zauzeti su sami sobom. Oni dijele između sebe pozicije, funkcije i privilegije. Ovakav DORH, MUP i pravosuđe političari su stvorili da bi im štitili lik, djelo i sumnjivu imovinu. Da nije tako, netko od političara bi reagirao na ovakve “uspjehe” u borbi protiv pranja novca i koruocije. Problem je što nam vlast laže ali je još je veći što nam oporba šuti.

    Više o Pranju novca i na Pranje novcaII


    E mail